Burza

Share

burzaBurza (Stock market, od engleske riječi stock-zaliha) predstavlja instituciju financijskog tržišta, dok je i sama po sebi financijsko tržište. U fizičkom smislu, burza je poslovni prostor na kome se obavlja trgovina vrijednosnim papirima kao osnovnim sredstvom trgovanja. Na burzi se trguje dionicama, novcem i stranim sredstvima plaćanja pod strogim pravilima poslovanja kojima podliježu sve svjetske burze, bez razlike, kao institucije organiziranog financijskog tržišta kapitala. Svaka burza je, u suštini, samostalna organizacija koja posjeduje vlastiti prostor, članstvo burze i poslovna pravila. Članovi burze su brokersko-dilerska društva i ovlaštene banke, koji su ujedno posrednici svih zaineresovanih investitora u trgovanju na burzi. Iako burza, sama po sebi, ne kupuje i prodaje vrijednosne papire ipak se svrstavaju u financijske institucije. Ovo proizlazi iz činjenice da berze imaju svojstvo koje im omogućuje odsustvo predmeta trgovanja sa mjesta na kome se trguje. Praktično, burza je mjesto na kome se samo zaključuju poslovi dok se isporuke plaćanja odvijaju van burze, ali po strogo utvrđenim pravilima potvrđenim od strane nadležnih državnih organa vlasti.

Dakle, burza i njen način poslovanja su organizirani prema pravilima koja imaju za zadatak da uređuju naćin rada burzovnih službi, kodifikovana su u različite zbornike, a proizišla su iz običajnog trgovinskog prava. Kao i burza, uvjeti su se vremenom pretrpjela izvjesne promjene u skladu sa razvojem tržišta i tržišnih odnosa. Inače, uvjeti poslovanja na burzi imaju dvojaku ulogu i to da osiguraju standardizaciju predmeta trgovine i samih pravila, a kao drugo, da pruže zaštitu sudionika u trgovanju. Na takav način, burza osigurava kontinuitet tržišta vrijednosnica što dalje utječe na očuvanje likvidnosti. Upravo likvidnost vrijednosnica privlači investitore koji očekuju da garantirani kontinuitet tržišta smanji kolebanje cijena vrijednosnica kako bi se povećala sposobnost konverzije u gotovinu kroz proces prodaje.

Burza i postojanje burzovne trgovine na određenom tržištu ukazuje da je to tržište sigurno, odnosno da nije pod utjecajem netržišnih rizika u poslovanju, dok jačanje burzovnog poslovanja ukazuje na porast sigurnosti u određenoj gospodarstvu i gospodarskim odnosima. Iz toga proizlazi jednostavan zaključak, da je osnovna dužnost koju berza ima, zapravo, da u svom poslovanju obezbijedi zakonito obavljanje trgovine. Prije svega to se odnosi na zaštitu interesa svih sudionika na burzi, poštivanje pravila i standarda ponašanja sudionika na burzi i pružanje relevantnih informacija za javnost o svim činjenicama značajnim za rad berze.

Burza se temeljem burzovnog materijala dalje dijeli se na robnu burzu i financijsku burzu. Na robnim burzama se trguje različitim vrstama roba, dok financijske burze dijele na univerzalne i specijalizirane. Na univerzalnim financijskim burzama se trguje vrijednosnim papirima kao financijskim instrumentima na tržištu kapitala u koje spadaju vlasničke I dugoročne dužničke hartije, kratkoročne vrijednosne papire, novac, devize, derivati ​​poput futures i opcijskih ugovora. Na specijaliziranim burzama se trguje određenim burzovnim materijalom, pa u tom smislu prepoznajemo devizne burze, burze zlata i plemenitih metala, burze efekta (kupuju se i prodaju samo dugoročne vrijednosne papire) itd.. Na svim tržištima u svijetu djeluje bar jedna burza, tako na našim prostorima koja pripadaju Jugoistočnoj Europi posluju: Zagrebačka burza, Beogradska, Sarajevska, Banjalučka, Budimpeštanska, Atenska i dr.. Najvažniji burzovni centri u svijetu su New York, Tokio Frankfurt i Chicago, a najveća burza vrijednosnih papira je Njujorška burza.

Share

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *